Google Translate

Iz naše online knjižare



Lista svih knjiga


Detaljno Pretraživanje

Login - Prijava






Skenderovi neobjavljeni rukopisi izlaze u Tuzli PDF Ispis E-mail
Petak, 19 Februar 2010 09:00

Povodom 100. godišnjice od rođenja slavnog pisca bit će objavljena sabrana djela.

 

Sabrana djela velikana bh. književnosti Skendera Kulenovića, koje je nakon njegove smrti prije 27 godina objavila sarajevska “Svjetlost” u osam knjiga, ove godine će na 100. godišnjicu njegovog rođenja ponovo objaviti “Bosanska riječ” iz Tuzle.  U ovom će se izdanju naći i dvije nove knjige sa Kulenovićevim nikad objavljenim pričama, esejima i scenarijima, koji se još nalaze u rukopisu. Ovu ekskluzivnu informaciju potvrdila nam je supruga Skendera Kulenovića, devedesetogodišnja  Vera Crvenčanin-Kulenović, s kojom smo se susreli u Beogradu, gdje i živi.

Ova istaknuta teatrologinja bit će ujedno i priređivač sabranih djela svog supruga.

Prašina na prstima

“Pronašla sam neke Skenderove tekstove koji čak nisu ni dovršeni, a toliko su bili u zaboravu da sam osjetila debelu prašinu na prstima nakon što sam ih iščitavala. Rijetko ko bi ih uspio dešifrovati, ali ja sam uspjela pročitati jer vrlo dobro poznajem njegov rukopis. Radi se o ukupno desetak novih tekstova, među kojima i jedna priča za djecu te nekoliko scenarija. Također, uvrstit ćemo i izvornu varijantu drame “Djelidba”", otkriva nam Crvenčanin-Kulenović.

U knjigama će se naći i scenarij za TV seriju radnog naslova “Mostar u NOB-u”, a koja je trebala biti emitirana na nekadašnjoj Televiziji Sarajevo, te “Huska-proljetna ševa” i “Bijela godina”, scenariji koji nisu nikada ekranizirani. Čitalačka publika jedog od najznčajnijih bh. pisaca moći će u sabranim djelima pročitati i Kulenovićeve putopise, intervjue, eseje, i traktate o jeziku.

Prvi poziv

Rijetki su se izdavači, govori Crvenčanin-Kulenović, sjetili Skenderovog doprinosa  književnosti dvadesetog stoljeća.  Prvi poziv da učestvuje u ovom velikom izdavačkom projektu dobila je od vlasnika “Bosanske riječi” Šime Ešića.  “Na Ešićev poziv da se Skenderov 100. rođendan  obilježi njegovim djelima, po kojima ga i pamtimo, odmah sam pristala. Sve se dogodilo spontano, bez ikakvih zatezanja, a najbitnije je da smo došli na istu misao.  Uvjeren da ćemo još jednom pokazati ono što je Skender bio. Ne znam zašto ranije nisam objavila Skenderove rukopise, ali znam da njegova djela nikada ne mogu propasti. Sad sam odlučila jer sam se, iskreno, bojala da bi zbog mojih godina nešto od neobjavljenih rukopisa moglo ostati zauvijek zaboravljeno”, priča nam supruga slavog pisca.

Djelidba nakon “Djelidbe”

“Njegova drama “Djelidba” aktuelna je u svakom vremenu. Pamtim jednu izvedbu, pred sami rat u Bosni, na sceni Kamernog teatra 55, po jednom dosta ružnom detalju. Nakon uzvedbe, koja je sjajno prihvaćena, slučajno čujem razgovor dvojice tadašnjih političara o djelidbi Bosne. Međutim, Skender ima jako dobrih drugih drama. Meni je jako žao što, recimo, tekst “Svjetlo na srugom spratu”, koji je vrhunski, a rijetko ga se ko sjeća, nikada niko nije postavio na scenu. Današnjim rediteljima valjda su važniji strani pisci”, zaključuje Crvenčanin-Kulenović.

Rastuže me nacionalna svojatanja

“Skender je bio zaista svjetski pisac, čija je raznolikost bila nevjerovatna. Bio je širokogrudan s dosta razumijevanja za sve ljude. Žigosao je licemjerje i nacionalna sužavanja. Dok je bio student u Zagrebu, pisao je za list namijenjen hrvatskoj seljačkoj populaciji “Misao” pod pseudonimom Mirko Žilić. Pisao je i za “Putokaz”, koji je bio naklonjen muslimanskom narodu. Stoga me dosta rastuži kada ga nacionalno bilo ko svojata. Skender je bio okrenut svemu i bio je veliki humanista, no, nažalsot, to se danas zaboravlja. Skendera ne treba tumačiti, on je dovoljno jasan pisac da ga razumiju i polupismeni ako žele”, kaže naša sagovornica.

 
Copyright © 2009 by Saša Ešić