Google Translate

Iz naše online knjižare


Lista svih knjiga


Detaljno Pretraživanje

Login - Prijava







PDFPrintE-mail
Orao ne leti u krletkiOtisak izgužvanih snova

Osluškivanje

Autor : Mehmed Đedović, izdavac: Bosanska rijec, tvrdi povez, ISBN: 3-934149-58-8, jezik: bosanski, broj strana: 244

( Bosanska riječ )
€ 15.00

Postavi te pitanje u vezi ovog produkta

Na prestižnom godišnjem konkursu Radija Federacije Bosne i Hercegovine priča Nad vodom kula nagrađena je prvom nagradom, a Hronika jednog nestanka je otkupljena. U konkurenciji radio-romana nagrađen je naslov Šapat vjetrova. To ne mora značiti ništa drugo do da su priče Mehmeda Đedovića prepoznate daleko prije nego što že se naći između korica knjige simboličnog naziva Osluškivanje. - Kad na papir napišem "kiša", hoću da papir bude mokar - kaže Nedžad Ibrišimović, a pripovijetke iz ove knjige spadaju upravo pod tu misao. One su pitke, lako se čitaju, zanimljive su i svaka sljedeća je drugačija od prethodne.

MOST časopis za obrazovanje, nauku i kulturu Godina XXIX, april/travanj 2004. Broj 173 (84 nova serija) Mehmed Đedović: «OSLUŠKIVANJE», Bosanska riječ Tuzla Evo ga, prvo pa muško, i pokrupno bogme. Mašallah. Prvijenci su obično tanji, a Đedovićeva knjiga priča i pripovijedaka kao nečija dva romančića. Život je pun motiva, i što ih više unesemo u priče, slika života će biti potpunija. Đedović to dobro zna i zato ih upija kao sunđer. Bošnjački Mopasan! Đedović u dužoj pripovijeci ima ovu rečenicu: «Kroz godine mijenjala se jedino ljepota djevojaka, drskost momaka i voda na izvoru, mijenjalo se sve i nije se mijenjalo ništa». Na prvi pogled posljednji dio rečenice zbunjuje. Ali svaka medalja ima dvije strane pa i ova. Ipak, on će u priči «Strah od mraka» biti sasvim jasan kada se život posmatra kao medalja. «Duž novoizgrađenog puta pa do u samo selo, rasuti su zamračeni objekti u kojima se kupuje i prodaje žensko tijelo, a sa druge strane ponosne starine se nisu odricale svog stila života, osuđivali blud i na svakom vaktu u džamiji molili Boga da mladima da pamet». U svojoj žeđi za svijetom i gladi za stvarnošću Đedović teme i sadržaje nalazi u sredini u kojoj je ponikao i koju najbolje poznaje. Naturalistička strna njegovog realizma je kao ogledalo, ali ima i poetskog i psihološkog realizma («Šapat vjetrova»). Stoga je knjiga «Osluškivanje» vjerna slika života jednog ruralnog kraja. Istina, mlađi dolaze u susret sa gradom, ali su život više vezali za selo. I svaka priča pojedinačno je po jedna slika, ili komadić života. U «Poganom ljetu» okvirni motiv je sušno ljeto, ali je u okviru dosta minijeturnih sličica o ljudima, njihovim odnosima. Ove minijature upečatljivo stvaraju sliku. Težeći za cjelovitom slikom čovjeka, Đedović nekolicinu ličnosti provodi kroz više priča, ali i u jednoj uspijeva vjerno i realistički ostvariti sjajan portret sa karakternim osobenostima ličnosti («Krpelj»). Ponekad Đedovićeva proza obuhvata vremenski period od jednog ljudskog života, ali joj tema nije jedna ličnost već čitav niz njih. Tako u pripovijetci «Sehara» kroz sudbinu jedne sehare sagledava sudbinu nekoliko bošnjačkih žena sa sela. Inače, sadržaji Đedovićevih proza zrače indikativnim znacima i obilježjima: običaji, navike, odnosi u patrijarhalnoj porodici. Često je ovdje i život goli. Stoga ovdje nalazimo i verizam, naturalizam, poetski i psihološki realizam. Đedović je na scenu izveo Cigane, a u priči «Na tragu ciganske mašte» može se naslutiti da je Ciganin hendikepiran već svojim rođenjem. Život čine odnosi među ljudima, i malim i velikim povodom. Malka iz pripovijetke «Zatrovana zgarišta» primjer je ljudskosti i merhameta Bošnjakinje. Malkina radost na kraju priče, pomućena je tugom, a olakšanje razočarenjem. Đedović je naslikao i uboge, male, naivne i nemoćne ljude, koji u svojoj čistoti i neiskvarenosti ne znaju nevjerovati («Selimova nesreća»). Nasuprot Selimu su ljudi koji se oglušuju o ljudskost u sebi, ako je uopće imaju (hodža Mevludin). Đedović umije da nam usput spočitava ponešto ružno u našoj sredini. On zna da priča i priču radi pripovijedanja, a to je kvalitet više. On ukazuje i na loše ponašanje starijih prema mlađima, te odnos prema onima na dnu života («Jedan od njih»). Priča je za Đedovića komadić života koji teče dalje. U njoj je ispoljio različite sposobnosti i vještine komponiranja. Tako u «Pelinu ranih trešanja» fabula skreće u drugu priču da bi se sakrila tajna u prvoj. «Trnje ispod ruža» ima već jedan svršetak na kraju druge stranice , ali pisac razvija novi sadržaj. Duža pripovijetka omogućava slikanje unutrašnjeg života likova, emotivnog stanja, dilema, oklijevanja, razmišljanja, djelovanja, te prelazak u poetski realizam («Šapat vjetrova»). Đedović dugo prati šta se događa u duši zaljubljenog Mustafe, bojazni i neodlučnost. Mustafin problem postaje pomalo i problem sela. Jer koliko je Mustafa neodlučan, toliko su prisutni likovi koji usput savjetuju i usmjeravaju: Smajl, Stjepan, kao i likovi koji oklijavaju s udajom zbog Mustafe. On je mlad i neiskvaren, a izbor djevojke s kojom će provesti život ozbiljan je problem. Slikajući bošnjačku seosku sredinu, Đedović u razvoj svojih dužih proza uplete čitav niz različitih sadržaja, te najljepših i najtežih trenutaka u životu. Kratka proza «Let pućpura» je poetična i reflaksivna, i vodi Husinom saznanju kroz posmatranje prirode. Đedović je majstor u naturalističkom portretiranju likova. Ahmet Mujčinović iz priče «Krpelj» ima mnogo negatvnih osobina, i djeca ne žele biti kao on. U «Rasipanju kapi» Đedovićev pripovjedač priča o sebi kao drugačijem od drugih, a u priči «Izgubljene bitke» je unutrašnja borba, savlađivanje lošije strane. «Tuđi život» je rezimiranje prijeđenog puta kao motiv, svođenje računa uz prevladavanje pesimizma, dok je u priči «Dan kada je umro Blek Stena» prisutno jedno vedrije rezimiranje. «Pisma iz devedesetih» su neposredna slika našeg poslijeratnog života i prilika, data kroz humor, satiru i ironiju. U dužoj pripovijetci «Fleka crvenog mastila» epski je razvijen hod po mukama i stradanje nekolicine ličnosti iz Srebrenice, pokušaj spasa kroz niz zamki i nepredvidljivih prepreka, priča o egzistencijalnoj ugroženosti, strahu i danonoćnoj strepnji. Izet Handžić









Copyright © 2009 by Saša Ešić