XXII Sajam knjige je i ove godine okupio BiH pisce iz dijaspore, dajući im šansu da predstave svoja djela i kažu da postoje. Organizator šestog po redu okupljanja i dalje je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH a pokrovitelj ministar Safet Halilović lično. Hvala ministarstvu i personalu koji nam je omogućio da se sretnemo sa publikom, medijima, ali i jedan sa drugim, to jeste događaj i priča u kojoj se duhovno oplođujemo a knjigama trajemo.
Trenutak posjete ministra Halilovića i njegovih saradnika piscima na štandu.
Treba istaći da je ovaj, za nas šesti sajam okupljanja, bio po mnogo čemu specifičan, pokazao je da je moguće da okupljanje pisane riječi i pisaca u dijaspori može uspješno funkcionisati i mimo sajma. Šestoro pisaca (BiH dijapore ću naglašavati dok za to postoji potreba, a postoji) je na međunarodnom planu postiglo zapažene književne uspjehe: Bekim Sejranović je dobio nagradu „Meša Selimović“, Bisera Boškailo nagradu „Dereta“, roman Saše Stanišića je preveden na 30 jezika, Mirko Kovač je dobio Njegoševu nagradu, Enes Topalović ušao u najuži izbor BIGZ-ove, Zulmir Bečević nominovan za August pris, Aleksandar Hemon ulazi u red najprevođenijih...
ŠIMI EŠIĆU NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO U KNJIŽEVNOSTI,
A KNJIZI KAKO SE CRTA SUNCE NAGRADA ZA NAJBOLJE OBLIKOVANU KNJIGU NA SAJMU
U programu ovogodišnjeg sajma knjiga u Sarajevu predstavljene su dvije nove knjige Šime Ešića. Prvu, pod naslovom Djeca rastu, izdala je Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH u povodu Ešićeve nominacije za nagradu Astrid Lindgren. Riječ je o reprezentativnom izboru ranije objavljenih i novih Ešićevih pjesama koje se prvi put predstavljaju javnosti. Knjiga su nadahnuto ilustrirali studenti likovnih akademija Cetinja i Sarajeva. Predstavljanje knjige pratilo je više stotina posjetilaca sajma, a o knjizi su govorili pjesnik Ismet Bekrić i direktor Nacionalne biblioteke, Ismet Ovčina, koji je svim učenicima osnovnih škola, prisutnim na promociji, darivao Ešićevu knjigu sa autogramom pisca.
Sarajevski sajam knjiga koji je ove godine održan od 21. do 26. aprila prilika je za brojne izdavače iz BiH i okruženja da pokažu i predstave svoja najnovija i najvažnija izdanja i projekte. Među njima se i ove godine predstavila i „Bosanska riječ“ iz Tuzle, koja je pored svojih izdanja, već sedmi put, u saradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice, bila domaćin bosanskohercegovačkim piscima koji žive i rade izvan Bosne i Hercegovine. Na centralnoj bini sajma predstavljeno je desetak bh autora iz dijaspore koji su na ovu svetkovinu knjige došli iz cijelog svijeta i donijeli svoja najnovija ostvarenja.
U prepunoj knjižariIzdavacke kuce Bosanska rijec u Tuzli 16. aprila je predstavljena nova knjiga Posrcu vetrovi crveni, dvojice savremenih srpskih pjesnika Momcila Miloševica i Živka Avramovica. Rijec je o poemi izuzetne umjetnicke snage za koju je jedan od recenzenata, književnik i aforisticar, Milen Milivojevic, pored ostalog rekao da je „sasvim neobicna pojava u književnosti, jer su je zajedno i istovremeno napisala dvojica autora i to tako što je jedan autor napisao jedan stih, drugi autor naredni stih. I tako svih osam pjevanja – cijela 224 stiha, svaki autor, dakle, po 112 stihova. No, citalac koji to ne zna, ne bi ni po cemu mogao naslutiti da ovo književno ostvarenje nije iz jedne ruke, jer ono djeluje kao da je poteklo iz jedne glave, iz srca, iz jednog nadahnuca. Održan je ujednacen ritam, ispoštovana dosljedno ukrštena rima, ali i prorocki nagoviješteno moralno posrtanje društva, koje cemo u njegovom najdrasticnijim oblicima, odživjeti tek u ovom vremenu, nakon punih trideset godina“.
Volio sam praviti priče o običnim, malim ljudima, iz kojih počesto progovore velike istine...* Učeći nas novinarskom zanatu, starije kolege su nam, u šali znali reći da je novinarstvo najbolji posao, ali kad se na vrijeme napusti...*U Bosni nema ništa što se koristi u oba entiteta. Jedino zrak. Ali i on se u drugom entitetu zove vazduh..* Bosanski čitalac se mnogo teže „peca“ na senzaciju. Oprezan je, probirljiv, ne nasjeda na halabuku i reklamu, pa mu u tom pretjeranom oprezu promaknu i neke važne knjige...* Jer na našim prostorima su takvi mentaliteti - lako ih je zapaliti za nešto što ne valja. Lako padamo na patetiku i poluistinu, euforični smo. Poslije se kajemo, ali kasno Marko...* Sve šta sam do sada napisao ima veze sa životom. A u tome je najviše zavičajnih boja, njih sam nekako najjače upio, najsvjetlije su urezane u mom pamćenju. Možda zato što je djetinjstvo jedino vrijeme kad se bezbrižno živjelo i istinski radovalo životu. Sve ostalo je, u neku ruku, imitacija života...*Nezahvalno je – ko sam ja da ljudima držim vaz! Jest da sam iz slane Tuzle, ali ne bih volio ni da budem shvaćen kao da nekome „solim pamet“. No, kad već imam tu priliku, ako me iko želi čuti – ne okrećite oči od knjige na maternjem jeziku. Ne okrećite joj leđa, držite je u rafi, makar samo prolazili pored nje, makar je ne čitali...
Nakon Bora, Zaječara i Boljevca u Srbiji, gdje je gostovao početkom februara, Šimu Ešića, poznatog bh dječjeg pisca i izdavača, u povodu njegovog jubileja i izlaska nove knjige, ugostile su i bosanskohercegovačke biblioteke u Ilijašu i Travniku. U Ilijašu, u prepunoj dvorani kulturno-sportskog centra, učenici osnovne škole priredili su mu mali prigodni recital poezije iz lektirskog izdanja njegove „Vezene torbice“. Ešić je, zatim predstavio svoju najnoviju knjigu „Kako se crta sunce“. Ova knjiga neobičnog koncepta i ljepote, naišla je na veoma topao prijem i kritičara i čitalaca i njeno prvo izdanje, uprkos osjetnoj krizi, već je rasprodato za manje od dva mjeseca.
Povodom 100. godišnjice od rođenja slavnog pisca bit će objavljena sabrana djela.
Sabrana djela velikana bh. književnosti Skendera Kulenovića, koje je nakon njegove smrti prije 27 godina objavila sarajevska “Svjetlost” u osam knjiga, ove godine će na 100. godišnjicu njegovog rođenja ponovo objaviti “Bosanska riječ” iz Tuzle. U ovom će se izdanju naći i dvije nove knjige sa Kulenovićevim nikad objavljenim pričama, esejima i scenarijima, koji se još nalaze u rukopisu. Ovu ekskluzivnu informaciju potvrdila nam je supruga Skendera Kulenovića, devedesetogodišnja Vera Crvenčanin-Kulenović, s kojom smo se susreli u Beogradu, gdje i živi.
Ova istaknuta teatrologinja bit će ujedno i priređivač sabranih djela svog supruga.
Prašina na prstima
“Pronašla sam neke Skenderove tekstove koji čak nisu ni dovršeni, a toliko su bili u zaboravu da sam osjetila debelu prašinu na prstima nakon što sam ih iščitavala. Rijetko ko bi ih uspio dešifrovati, ali ja sam uspjela pročitati jer vrlo dobro poznajem njegov rukopis. Radi se o ukupno desetak novih tekstova, među kojima i jedna priča za djecu te nekoliko scenarija. Također, uvrstit ćemo i izvornu varijantu drame “Djelidba”", otkriva nam Crvenčanin-Kulenović.
Dječiji pjesnik predstavio svoju najnoviju knjigu ˝Kako se crta sunce˝.
U povodu 40 godina umjetničkog rada i nagrade Zlatno Gašino pero, koja mu je jesenas dodijeljena u Lazarevcu, biblioteke iz Bora, Zaječara i Boljevca ugostile su bosanskohercegovačkog dječjeg pjesnika Šimu Ešića.
Ešić je u Timočkoj krajini posljednji put gostovao prije više od dvadeset godina predstavljajući tada svoju knjigu Rudarev kućerak, čiji je cijeli jedan tiraž rasprodat u borskom bazenu. Posjetiocima koji su onda dobili potpise na Ešićev Kućerak, a sada su na susret sa ovim pjesnikom doveli svoju djecu, Ešić je predstavio svoju najnoviju knjigu Kako se crta sunce. U organizaciji borske biblioteke posjetio je i mališane u osnovnoj školi Šarbanovac, gdje su mu djeca, kao rođendanski poklon, pripremila topao doček uz recital njegovih stihova.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice je u četvrtak 28.01.2010. godine u Zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Sarajevu promoviralo publikaciju pod naslovom ‘Ko je ko u bh dijaspori –Pisci’ koja je uslijedila kao nastavak aktivnosti u prikupljanju i objedinjavanju podataka o uspješnim bh. građanima širom svijeta, čiji je prvi korak bila promocija publikacije „Ko je ko u bh. dijaspori - Doktori nauka i naučno istraživački radnici'' održana prije par mjeseci.
Publikacija o bh. književnicima koji žive i stvaraju van granica Bosne i Hercegovine se sastoji od dva dijela – prvog dijela koji sadrži biografije 72 pisca bh. porijekla u iseljeništvu i drugog dijela koji se odnosi na kontinuirane aktivnosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u zadnjih pet godina na predstavljanju pisaca iz bh. dijaspore na Međunarodnom sajmu knjiga u Sarajevu.
Na ovogidšnjem Sajmu turizma, privrede i kulture, koji se već četvrtu godinu održava u Mostaru, dio bogatog kulturnog programa popunili su i autori "Bosanska riječi" Berka Nezić i Šimo Ešić. Pred mostarskom publikom upriličeno je predstavljanje knjige Berke Nezić "Otvoreno pismo tebi s ljubavlju", o kojoj su veoma nadahnuto govorili Božica Jelušić, istaknuta hrvatska književnica, prevoditeljica i književna kritičarka, Ermina Alagić i Šimo Ešić. Na svečanosti je dodijeljeno i priznanje "Kraljica Katarina", koje se dodjeljuje za istaknuti angažman u različitim oblastima društvenog života. Ovo vrijedno priznanje, pored ostalih, dodijeljeno je i Šimi Ešić za poduzetništvo u oblasti kulture i našoj autorici Berki Nezić za njen izuzetan angažman na unapređenju kvalitete života.
Volio sam praviti priče o običnim, malim ljudima, iz kojih počesto progovore velike istine...* Učeći nas novinarskom zanatu, starije kolege su nam, u šali znali reći da je novinarstvo najbolji posao, ali kad se na vrijeme napusti...*U Bosni nema ništa što se koristi u oba entiteta. Jedino zrak. Ali i on se u drugom entitetu zove vazduh..* Bosanski čitalac se mnogo teže „peca“ na senzaciju. Oprezan je, probirljiv, ne nasjeda na halabuku i reklamu, pa mu u tom pretjeranom oprezu promaknu i neke važne knjige...* Jer na našim prostorima su takvi mentaliteti - lako ih je zapaliti za nešto što ne valja. Lako padamo na patetiku i poluistinu, euforični smo. Poslije se kajemo, ali kasno Marko...* Sve šta sam do sada napisao ima veze sa životom. A u tome je najviše zavičajnih boja, njih sam nekako najjače upio, najsvjetlije su urezane u mom pamćenju. Možda zato što je djetinjstvo jedino vrijeme kad se bezbrižno živjelo i istinski radovalo životu. Sve ostalo je, u neku ruku, imitacija života...*Nezahvalno je – ko sam ja da ljudima držim vaz! Jest da sam iz slane Tuzle, ali ne bih volio ni da budem shvaćen kao da nekome „solim pamet“. No, kad već imam tu priliku, ako me iko želi čuti – ne okrećite oči od knjige na maternjem jeziku. Ne okrećite joj leđa, držite je u rafi, makar samo prolazili pored nje, makar je ne čitali...
Sabrana djela velikana bh. književnosti Skendera Kulenovića, koje je nakon njegove smrti prije 27 godina objavila sarajevska “Svjetlost” u osam knjiga, ove godine će na 100. godišnjicu njegovog rođenja ponovo objaviti “Bosanska riječ” iz Tuzle. U ovom će se izdanju naći i dvije nove knjige sa Kulenovićevim nikad objavljenim pričama, esejima i scenarijima, koji se još nalaze u rukopisu. Ovu ekskluzivnu informaciju potvrdila nam je supruga Skendera Kulenovića, devedesetogodišnja Vera Crvenčanin-Kulenović, s kojom smo se susreli u Beogradu, gdje i živi.
